ICTbusiness TV: Kad tehnologija prestane biti alat, a postane strategija скачать в хорошем качестве

ICTbusiness TV: Kad tehnologija prestane biti alat, a postane strategija

Tehnologija danas više nije skrivena u pozadini poslovanja, već aktivno oblikuje način na koji radimo, komuniciramo i donosimo odluke. Digitalizacija i umjetna inteligencija ubrzano izlaze iz faze eksperimentiranja i postaju dio svakodnevne prakse, dok se istodobno mijenjaju tržišna pravila, očekivanja korisnika i ustaljeni poslovni modeli. Nova emisija fokusira se upravo na te konkretne pomake na ono što se već događa u praksi, ali i na pitanja koja tek dolaze u fokus industrija koje prolaze kroz svoje najdublje transformacije. Raspravu o stanju i budućnosti telekom industrije otvorio je Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemach Hrvatska, naglašavajući da sektor ulazi u fazu zrelosti 5G mreža, ali i u razdoblje u kojem ključno pitanje više nije samo izgradnja infrastrukture, nego njezina stvarna monetizacija. Pozivajući se na analize GSMA i Ericssona, istaknuo je da se budućnost mreža sve snažnije veže uz cloud, automatizaciju i umjetnu inteligenciju, pri čemu se struktura ulaganja pomiče s klasičnog hardvera prema softveru, uslugama i podatkovnim platformama. Iz obrazovne i akademske perspektive, Arsen Šolić iz Algebrae upozorio je da tehnološki razvoj, osobito AI, donosi novu razinu kompleksnosti za organizacije i zaposlenike. U okruženju kroničnog nedostatka stručnih kadrova, obrazovne institucije dobivaju ključnu ulogu u objašnjavanju stvarnih primjena tehnologije, odvajanju hypea od realnih promjena i pripremi društva za dugoročnu prilagodbu. O digitalnoj transformaciji iz operativne perspektive govorio je Višeslav Majić iz Hrvatska poštae, ističući kako se logistika i poštanske usluge već godinama mijenjaju pod utjecajem tehnologije, e-trgovine i digitalne razmjene dokumenata. Posebno je naglasio da fiskalizacija 2.0 i širenje digitalnih računa predstavljaju stratešku, a ne samo tehničku promjenu, u kojoj Pošta vidi nastavak i evoluciju svog temeljnog poslovanja. Stvarno stanje primjene umjetne inteligencije u hrvatskim tvrtkama opisala je Maja Krejči iz Zuluhooda, upozorivši na neujednačenu razinu usvajanja AI-ja, ali i na rastuću svijest o sigurnosnim, etičkim i organizacijskim rizicima. AI se sve više prepoznaje kao alat koji ubrzava rad i podiže produktivnost, ali zahtijeva jasna pravila, odgovornost i transparentnost. Financijski i marketinški aspekt digitalne transformacije dodatno je otvorila Lea Baričić iz Aircasha, govoreći o izazovima brendiranja i komunikacije u strogo reguliranom fintech okruženju. Posebno je istaknula složenost rada na više tržišta, gdje se kreativnost mora uskladiti s različitim regulatornim okvirima, kulturnim navikama i očekivanjima korisnika.