У нас вы можете посмотреть бесплатно Trag: Milovan Glišić - tajna orlovog pera или скачать в максимальном доступном качестве, видео которое было загружено на ютуб. Для загрузки выберите вариант из формы ниже:
Если кнопки скачивания не
загрузились
НАЖМИТЕ ЗДЕСЬ или обновите страницу
Если возникают проблемы со скачиванием видео, пожалуйста напишите в поддержку по адресу внизу
страницы.
Спасибо за использование сервиса ClipSaver.ru
Lako je reći ono što su književni teoretičari odavno ustanovili kao aksiom - da je Milovan Glišić svojim delom otvorio eru srpskog realizma i postao rodonačelnik seoske pripovetke. Ali, refleksija njegovog dela i njegovog lika, iako je prošlo jedanaest decenija od Glišićeve smrti, doseže do današnjih dana i iziskuje nova preispitivanja, mada i podsećanja nisu suvišna. Valjevci s ponosom baštine činjenicu da je Glišić bio njihov zemljak i sugrađanin, a s posebnom emocijom ističu to oni koji su poput njega detinjstvo proveli uz gradačke virove i vodenice, za koje se opravdano sumnja da su jako uticale na fantazmagoriju, koje ima u ča (čiča) Milovanovoj prozi. Glišićeva svestranost je zapanjujuća i sa aspekta današnjeg vrednovanja. Slobodno se može reći da je jedan od boljih znalaca srpskog jezika, koji je insistirao na realnim, kratkim i tačnim opisima, smatrajući to kvalitetom. Iako je morao da napusti studije Glišić je bio veoma obrazovan, poliglota bez premca, prevodio najznačajnija književna dela sa ruskog, nemačkog i francuskog jezika. Njegovi prevodi Tolstojevog Rata i mira, Gogoljevih Mrtvih duša i Tarasa Buljbe i danas spadaju u najbolje prevode na srpski jezik. Možda se najintrigantniji deo literarnog opusa odnosi na uvođenje u književni život prvog srpskog vampira, Save Savanovića. Milovan Đ. Glišić, Valjevac rođenjem, poslednju etapu svoga života proveo je u Dubrovniku. U dokumentarnoj emisiji o specifičnoj Glišićevoj zaostavštini govore profesor Mihajlo Pantić, profesor Dragoljub Zorić, pisac Radovan Beli Marković, brojni Valjevci i poneki Dubrovčanin - koji se trude da od zaborava sačuvaju ovu posebnu ličnost srpske književnosti. Autorka: Tatjana Manojlović Reditelj: Bojan Vorkapić Snimatelj: Miodrag Mićić Montažer: Dragiša Đokić Copyright: RTS Zabranjeno svako kopiranje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale!