У нас вы можете посмотреть бесплатно Zašto je dobro jesti meso или скачать в максимальном доступном качестве, видео которое было загружено на ютуб. Для загрузки выберите вариант из формы ниже:
Если кнопки скачивания не
загрузились
НАЖМИТЕ ЗДЕСЬ или обновите страницу
Если возникают проблемы со скачиванием видео, пожалуйста напишите в поддержку по адресу внизу
страницы.
Спасибо за использование сервиса ClipSaver.ru
U ovom videu ću odgovoriti na tri pitanja i na kraju ću vam dati primer kako je meso pomoglo Japancima da duže žive: · Zašto je meso dobro i poželjno? Prvo, meso je izvor kvalitetnih proteina. Najprostije rečeno, kad jedemo nešto što je slično ljudskom telu po sastavu, a to je životinjsko telo, time se najbolje obnavljamo. Drugo, meso ima gvožđe, i ne samo to, već je gvožđe u crvenom mesu u obliku iz koga se najbolje koristi u organizmu. Najveće koncentracije gvožđa su prisutne u mesu krupne divljači i konjskom mesu a reći ću i zbog čega. Gvožđe je sastavni deo hemoglobina i mioglobina, dva molekula koji služe za transport kiseonika do organa i mišića. Ovi molekuli daju krvi i mišićima crvenu boju. Što životinja ima više mišića i što je aktivnija, njeni mišići zahtevaju više kiseonika da bi dobili energiju, što znači da imaju više mioglobina, zbog čega je meso crvenije i ima više gvožđa. Belo meso na pilećim grudima su mišići koji nemaju baš mnogo posla, pa nemaju ni mnogo mioglobina, niti mnogo gvožđa. · Čega bi trebalo da se plašimo kada je u pitanju meso? Prekomeran unos mesa, a posebno crvenog mesa i mesnih prerađevina, u brojnim epidemiološkim studijama je povezan sa povećanim rizikom od nastanka raka dojke, debelog creva, pankreasa, pluća, jednjaka i prostate. Šta je kancerogeno u mesu? To su konzervansi u suvomesnatim proizvodima, pre svega nitrati i nitriti. Oni produžavaju trajnost mesnih proizvoda i štite ih od mikrobiološkog kvara, održavaju boju i pomažu u održanju karakteristične arome. Nitriti pod uticajem želudačne kiseline reaguju sa prirodnim sastojcima mesa i tako stvaraju kancerogene nitrozamine koji prelaze u krvotok. Nažalost nema im alternative. Drugo, kancerogene materije u mesu sa roštilja, posebno u mesu koje je pečeno na otvorenom plamenu. Treće, kancerogene materije mogu dospeti u meso i prilikom dimljenja, adsorbuju se na površini mesa i to se najviše dešava pri dimljenju u neindustrijskim uslovima, kada se ne radi filtriranje dima. Četvrto, meso iz friteze ima kancerogene materije koje potiču od ulja koje se stalno greje i hladi. · Čega se nepotrebno plašimo kada je u pitanju meso? Veruje se da je meso izvor hormona i antibiotika, od kojih se prvi okrivljuju za prevremen ulazak devojčica u pubertet. Dok je u Americi upotreba hormona u industrijskom stočarstvu dozvoljena i zastupljena, u Evropi su zakoni dosta rigorozniji, pa je upotreba hormona zabranjena za uzgoj krupne stoke. S druge strane, kada je u pitanju živina, upotreba hormona nema smisla i ne koristi se ni u Americi, a savremene studije navode da je prevremen ulazak u pubertet verovatnije uzrokovan gojaznošću. Kada je u pitanju korišćenje antibiotika, lečenje životinja se svakako sprovodi upotrebom antibiotika, ali određeno vreme nakon lečenja životinja ne sme da se koristi za proizvodnju mesa i mleka, sve dok antibiotik ne napusti organizam. Iako nije opasan za ljude, redovan unos antibiotika u malim dozama putem hrane mogao bi da uzrokuje otpornost bakterija, što bi u perspektivi kompromitovalo lečenje bakterijskih infekcija.