🔴 Rogatica - Preobraženje - Zaigrala garda stara kolo vodi Vuletićka gara - Njegoš, Veljo i Sladjan скачать в хорошем качестве

🔴 Rogatica - Preobraženje - Zaigrala garda stara kolo vodi Vuletićka gara - Njegoš, Veljo i Sladjan

Facebook ►  / bosanskitefericc   Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju praznik Preobraženja Gospodnjeg, kao molitvenu uspomenu na dan kada se Gospod Isus Hristos preobrazio na gori Tavoru, čineći vidljivom svoju božansku prirodu. Prema narodnom vjerovanju, Preobraženje je praznik kada se "preobražava i gora i voda", kada se počinje jesti grožđe i prestaje kupanje u rijekama. Preobraženje Gospodnje je događaj opisan u Јevanđelju, odnosno praznik kojim se proslavlja trenutak kada se prvi put Hristova božanska priroda učinila vidljivom. Time je učenicima dat nagovještaj slave kakva će biti u vječnosti. Treće godine propovijedanja nove vjere, Isus Hristos poveo je apostole i učenike svoje - Јakova, Petra i Јovana u planinu gdje se u toku noći preobrazio pred njima i pokazao im neke od svojih božanskih moći. Osim preobraženog Isusa, pojavili su se i proroci Mojsije i Ilija i začuo se glas Božiji, koji apostolima reče da nikad ne gube vjeru u njega i njegovog Sina. Sjaj njegove tavorske svjetlosti shvata se kao energija Boga, a ne njegovo ispoljavanje. Kao predmet mističkog iskustva, ova svjetlost je često opisivana u pokušajima da se dođe do razumijevanja i sjedinjavanja sa Bogom. Na ikonama, Preobraženje Gospodnje se slika tako što se planina Tavor često prikazuje sa tri vrha. Na srednjem je Isus Hristos u bijeloj odjeći, blagosilja, iz njega se širi svjetlost. Na desnom vrhu stoji Mojsije i drži tablice Zakona, na lijevom prorok Ilija. Ispod planine trojica učenika, Petar, Јakov i Јovan leže, izgledajući kao u zanosu. Ponekad se sa jedne strane planine prikazuju Hristos i učenici kako dolaze na planinu, a s druge kako silaze - učenici su uznemireni, Hristos se osvrće i blagosilja ih. Na Preobraženje se u crkvi osveštava grožđe i dijeli narodu. To nije Sveto pričešće, kako neki misle, već osvećivanje u znak zahvalnosti Bogu na plodovima za ishranu. U krajevima gdje nema grožđa, osveštava se drugo voće, kao što su jabuke. Na ovaj dan se strogo posti, a dozvoljena je upotreba ribe u ishrani. U narodu se slavi Preobraženje kao prelaz iz ljetnjeg u zimski period, kad vazduh i voda postaju hladniji, lišće počinje da žuti i sve u prirodi što je do tada bujalo polako vene. Tog dana se ne radi. Već oko Preobraženja prolaze nesnosne vrućine i vrijeme postaje hladnije, naročito noću. Zbog te promjene u prirodi nastala je u narodu izreka: "Preobraženje je, preobražava se i gora i voda". Teferič je: zabavljanje, provod, uživanje u prirodi, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode. Teferič je ušao i u našu dragu sevdalinku- »jel ti žao Banjaluke, Banjalučkih teferiča, kraj Vrbasa akšamluka…«. Stari veliki teferič je obično održavan 2. avgusta na Aliđun. Poznati su širom naše domovine čuveni teferiči koji se održavahu u velikim gradovima, ali i oni po selima i zaseocima. Na teferiču se pravo 'lojilo', jelo, pilo i zabavljalo. Okretali su se na ražnju volovi, ovce, jarad a pjevale su se bome i najljepše na svitu pjesme, pjevale su se sevdalinke. Ima brate i teferiča u vlastitoj režiji. Radni narod što vaik radi iskoristi kakakv državni praznik ili wikend i skrasi se pored lijepe rijeke, potoka pa oplete po ćevapima, ražnjićima i sokićima. Neko ponese loptu, drugi šah a treći pikado. Zabavlja se, egleniše i sevdise.