У нас вы можете посмотреть бесплатно DERVENTA 2020. - 169. DERVENTSKI VAŠAR 4K или скачать в максимальном доступном качестве, видео которое было загружено на ютуб. Для загрузки выберите вариант из формы ниже:
Если кнопки скачивания не
загрузились
НАЖМИТЕ ЗДЕСЬ или обновите страницу
Если возникают проблемы со скачиванием видео, пожалуйста напишите в поддержку по адресу внизу
страницы.
Спасибо за использование сервиса ClipSaver.ru
Vašari su na Balkanu dio tradicije i društvenog okupljanja koji se današnjom terminologijom može okarakterizirati kao sajam. U prošlosti, ovakav vid okupljanja je bio jedan od najvažnijih društvenih događaja, jer se na njima trgovalo i zabavljalo. Jedna od najvećih i najpoznatijih ovakvih manifestacija u bivšoj Jugoslaviji i ranije je Derventski vašar, koji je privredno - zabavna manifestacija međunarodnog karaktera i jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini. Svojim brojnim i raznovrsnim sadržajima, vašar privlači posjetioce i turiste, prije svega sa prostora opštine Derventa i susjednih opština Prnjavor, Brod, Srbac, Modriča i Doboj, ali i i šire. Nekada je na ovim manifestacijama bilo prisutno više od 100.000 ljudi svakog dana, najviše iz BiH, ali i iz Hrvatske, Srbije itd. Od svog nastanka vašar najznačajniji događaj u Derventi, a služio je kao jedinstvena prilika za prikupljanje i razmjenu informacija, dogovaranje poslova, upoznavanje mladih, „pokazivanje“ mladića i djevojaka za udaju. Prema historijskim podacima i narodnim predenjima, početak održavanja vašara dovodi se u vezu sa početkom izgradnje pravoslavne crkve Uspenija Presvete Bogorodice – Velika Gospojina u Derventi. Podizanje crkve, na molbu pravoslavnih vjernika, odobrio je svojim FERMANOM osmanski sultan ABDUL MEDŽID PRVI 1851. godine. Prema predanju i naredbi Sultana prvi dan vašara pripao je Pravoslavcima, drugi dan Katolicima, a treći dan Muslimanima. Početak izgradnje crkve vjernici su obilježili iste godine narodnim veseljem – prvim vašarom. Gradnja crkve, koja je posvećena prazniku Velika Gospojina, završena je 1855. godine, a crkva je osveštana 1862. godine. Vašar je u turskom periodu održavan u porti crkve. Vašar dobija na značaju za vrijeme austrougarske uprave, kada je bio jedan od najvećih u Bosni i Hercegovini. Nazivan je Godišnji vašar, a obilježavan je od 28 – 31. augusta. Bio je značajan po trgovini stokom, ali i drugom poljoprivrednom i zanatskom robom. U tom periodu mjesto održavanja sajma pomjereno je iz crkvenog dvorišta na drugu obalu Ukrine, na Sajmište gdje se i danas održava. Održavanje vašara prekidano je tokom ratova u 20. vijeku, a poslije Drugog svjetskog rata duže od jedne decenije skromno je obilježavan. Od sredine 20. vijeka, Vašar osim privrednog sve više dobija i zabavni karakter. Obogaćivan je uslugama ugostitelja, luna parkom, igrama na sreću i drugim sadržajima. Uz Vašar kao centralni događaj, sve više počinju da se organiziraju privredne, sportske, kulturne i umjetničke manifestacije. Ovaj 169. je trebao biti održan kao i obično krajem augusta 2020. godine, ali to nije bilo moguće zbog Covid-a 19. nažalost.