У нас вы можете посмотреть бесплатно Imamović: Carstva su prošetala kroz Bosnu, ona su nestala, Bosna je ostala (TREĆI DIO) или скачать в максимальном доступном качестве, видео которое было загружено на ютуб. Для загрузки выберите вариант из формы ниже:
Если кнопки скачивания не
загрузились
НАЖМИТЕ ЗДЕСЬ или обновите страницу
Если возникают проблемы со скачиванием видео, пожалуйста напишите в поддержку по адресу внизу
страницы.
Спасибо за использование сервиса ClipSaver.ru
U trećem dijelu podcasta “Oštar stav”, posvećenom srednjovjekovnoj Bosni, voditeljica Merima Čustović i uvaženi profesor, historičar i arheolog Enver Imamović fokus razgovora pomjeraju na dvojicu ključnih vladara – Stjepana II Kotromanića i Tvrtka I Kotromanića. Obojicu historija pamti kao neustrašive osvajače, a posebno Tvrtka I, za čije je vladavine Bosna izrasla u najmoćniju južnoslavensku državu tog vremena. Granice su tada znatno proširene – na gornje Podrinje, Polimlje, Rašku, Hum i dijelove Dalmacije – čime je srednjovjekovna Bosna teritorijalno i politički dosegla svoj vrhunac. Profesor Imamović naglašava da je Bosna tog doba bila uređena država sa svim elementima suvereniteta. Podsjeća i na riječi historičarke Nada Klaić, koja je zapisala da su “mnoga carstva prošetala kroz Bosnu, sva su ona nestala, a Bosna je ostala”. – Stranci su Bosnu teže napadali zbog konfiguracije terena, ali i zbog naroda koji se kroz stoljeća naučio braniti – ističe Imamović. Srednjovjekovna Bosna bila je značajan ekonomski i politički faktor u međunarodnim odnosima. Iz njenih rudnika prema evropskim centrima kretale su galije natovarene zlatom, srebrom i olovom… što svjedoči o snazi tadašnje privrede. Posebnu pažnju profesor posvećuje zlatniku Tvrtka I Kotromanića, jednom od najvažnijih simbola državnosti, na čijoj se poleđini nalazi grb s ljiljanima – motiv koji će i stoljećima kasnije postati prepoznatljiv znak bosanske državnosti. U završnici razgovora Imamović otkriva i manje poznat detalj iz novije historije – kako je tokom posljednjeg rata u BiH učestvovao u spašavanju Sarajevske hagade, priče koja je, kako kaže, privukla i interes Hollywooda za filmsku adaptaciju.