MojaRijeka.hr - Obnova broda Galeb vol. 1 скачать в хорошем качестве

MojaRijeka.hr - Obnova broda Galeb vol. 1

Brod Galeb obnavlja se u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici. Tijekom travnja i svibnja 2021. u više posjeta brodu, ali i na drugim lokacijama, snimljena je ova reportaža o brodu i njegovoj obnovi. Video uključuje radnike u brodogradilištu, ali i druge osobe povezane s obnovom broda. Autori video priloga: Zoran Krema i Voljen Korić Glazba korištena u videu: Glazba iz filma Zorana Kreme "Če sem sem ma beloga tovara ne zovem moro" (   • Ce sem sem soundtrack  ) Otvorenje Europske prijestolnice kulture (   • Otvorenje Europske prijestolnice kulture  ) Dokumentarni film korišten u videu, ljubaznošću gospođe Lenarde Golik i Muzeja grada Rijeke: Još jedan brod je zaplovio (1948.), režija: Krešo Golik (   • Još jedan brod je zaplovio - Hrvatska, Jad...  ) Ako su heroji vađenja broda Galeb (Ramb III, Kiebitz) s dna riječke luke 1947. bili ronioci Vlado Kokeza, Vicko Lapov, Skopaci, Bonifačić i Filčić (kako to kaže narator u Golikovu filmu), onda su heroji ove obnove i ove reportaže Luka Matić, Hrvoje Roić, Sead Harčević, Zdravko Romić, Bruno Glažar, Neđo Antić, Nedjeljko Jerčinović i Drago Pezer. Galeb je najpoznatiji kao brod mira Josipa Broza Tita koji je njime putovao u zemlje članice Pokreta nesvrstanih, ali ovaj brod je i mnogo više od toga. Izgrađen je u Italiji kao transportni brod, potom je postao ratni brod, pa polagač mina, dva puta je ozbiljno nastradao, ali se kao feniks vratio u život. Bio je školski brod i Titov brod, a nakon raspada Jugoslavije i prodaje grčkom brodovlasniku koji je bankrotirao, brod je svoje utočište našao ponovo u Rijeci u kojoj će postati prvi hrvatski brod – muzej. Pod imenom Ramb III izgrađen je i porinut 1938. u brodogradilištu Ansaldo, u Genovi u Italiji. Uloga koja mu je tada bila namijenjena je transportna. Brod je trebao prevoziti južno voće u Europu i s tim ciljem njegovu je izgradnju naručila talijanska kompanija Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB). Međutim, početkom Drugog svjetskog rata Ramb III pretvoren je u ratni brod, prvo u prateću krstaricu, a onda je prevozio i hranu za talijansku vojsku u Libiji. Na jednom od tih putovanja, 1941. godine u libijskoj luci Bengazi, Ramb III je pogođen u pramac torpedom britanske podmornice i umalo je potopljen. No, spasio ga je kapetan koji je rasporedio teret broda tako da je brod mogao isploviti i ploviti - i to na jedini mogući način - unazad, odnosno krmom naprijed. Tako je plovio 900 milja, od Benghazija do Sicilije, odakle je otegljen na remont u brodogradilište u Trstu. Nakon kapitulacije Italije, 1943. brod su preuzeli Nijemci i dali mu ime Kiebitz. Ugradili su mu šine za izbacivanje mina i Kiebitz je postavio više od 5.000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu. Potopljen je 5. studenog 1944. u riječkoj luci, u savezničkom bombardiranju. Na morskom dnu proveo je tri godine, a onda ga je 1947. s dna riječke luke izvukla splitska tvrtka “Brodospas”. Bio je to zahtjevan posao na kojem su bili angažirani mnogi ugledni stručnjaci i inženjeri. Nakon obnove u pulskom brodogradilištu Uljanik, brod je uvršten u sastav mornarice kao školski brod pod novim imenom - Galeb. Prvo Titovo inozemno putovanje Galebom bilo je u London, 1953., na susret s Winstonom Churchillom. To putovanje ujedno je bilo znak političkog okretanja Jugoslavije Zapadu, nakon udaljavanja od Staljina i Istočnog bloka. Uslijedila su brojna Titova putovanja Galebom u okviru uloge koju je Jugoslavija imala u Pokretu nesvrstanih zemalja, a na brodu su održavani državnički susreti. Nakon Titove smrti, brod je otvoren za posjete. Poslije raspada Jugoslavije, brod je krajem devedesetih prodan grčkom brodovlasniku, no zbog njegova bankrota nikad nije preuređen. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je Galeb 2006. godine kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a Grad Rijeka ga je 2009. godine otkupio s namjerom da ga preuredi u muzej. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i otvaranja mogućnosti korištenja europskih fondova, Grad Rijeka je s nizom partnerskih institucija prijavio obnovu Galeba i obnovu Palače Šećerane na natječaj za EU sredstva u sklopu projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“. Europska sredstva su odobrena, obnova Palače Šećerane je dovršena krajem 2019., a Galeb je iste godine otegljen u kraljevički škver gdje traje njegova obnova. Četvrta uloga ovog broda feniksa bit će - muzej. Time ga nakon burne prošlosti čeka miran vez uz riječki Molo longo i posjeti brojnih domaćih i stranih turista. Pratite nas: Facebook:   / mojarijeka   Instagram:   / gradrijeka   Twitter:   / gradrijeka   YouTube:    / mmrijeka