У нас вы можете посмотреть бесплатно Da li je mleko otrovno zbog aflatoksina? или скачать в максимальном доступном качестве, видео которое было загружено на ютуб. Для загрузки выберите вариант из формы ниже:
Если кнопки скачивания не
загрузились
НАЖМИТЕ ЗДЕСЬ или обновите страницу
Если возникают проблемы со скачиванием видео, пожалуйста напишите в поддержку по адресу внизу
страницы.
Спасибо за использование сервиса ClipSaver.ru
#mleko #zdravlje #ishrana #aflatoksin Poslednjih godina u našoj zemlji se vodila polemika o tome zašto je dozvoljena koncentracija aflatoksina u mleku viša nego u zemljama Evrope. Razlog je pre svega ekonomske prirode. Naime, zemlje EU štite svoje tržište mleka tako što je određena granica tolerancije aflatoksina u mleku jako niska, zbog čega nije dozvoljen uvoz mleka iz zemalja u kojima nije moguće dostići ovako nizak nivo. A zašto nije moguće? Prvo, treba znati da se u SAD toleriše još veća koncentracija aflatoksina nego u Srbiji, dakle nije reč o bezbednosti, već je reč o tome da u zemljama u kojima je klima toplija i gde su visoke temperature i visoka vlažnost, plesan se lakše razvija na žitaricama, a onda, pošto se stoka hrani tim lokalno proizvedenim žitaricama, veća koncentracija aflatoksina se meri u mleku. Zapravo mnogo veća opasnost od aflatoksina u mleku je aflatoksin u plesnjivim žitaricama jer ta vrsta toksina ima veći potencijal za izazivanje malignih oboljenja, a posebno su ugrožene osobe koje pate od hepatitisa, imaju genetsku predispoziciju ili sklonost za rak jetre. Drugim rečima, od mleka je mnogo opasnije kupovati kikiriki i drugu zrnastu robu iz rinfuza, gde zbog loših uslova skladištenja može doći do razvoja plesni. I vezano za to, jedna studija je objavila da je velika stopa oboljevanja i smrtnosti od raka jetre u Kini zapravo povezana sa aflatoksinom iz pirinča koji je dominantna namirnica u kineskoj kuhinji i koji se na farmama malih proizvođača skladišti u neadekvatnim uslovima. Na kraju, ovu priču o mikotoksinima možemo zaokružiti i time da se procenjuje da je oko 25% ukupne svetske proizvodnje žita kontaminirano bar jednim mikotoksinom, a najviše mikotoksina ima u integralnom brašnu i mekinjama jer se prave od omotača zrna na kome se i najviše nakuplja plesan.