У нас вы можете посмотреть бесплатно TV kalendar: Umro Josip Broz Tito или скачать в максимальном доступном качестве, видео которое было загружено на ютуб. Для загрузки выберите вариант из формы ниже:
Если кнопки скачивания не
загрузились
НАЖМИТЕ ЗДЕСЬ или обновите страницу
Если возникают проблемы со скачиванием видео, пожалуйста напишите в поддержку по адресу внизу
страницы.
Спасибо за использование сервиса ClipSaver.ru
UMRO JOSIP BROZ TITO (04.05.1980.) Profesionalni revolucionar, politički odgojen u boljševičkoj Rusiji, Josip Broz imao je mnoga imena. No s onim – Tito – zasigurno je ostavio dubok trag u svjetskoj povijesti dramatičnog 20. stoljeća, osobno poznatiji od zemlje kojom je desetljećima vladao čvrstom rukom. Josip Broz Tito umro je 4. svibnja 1980.-te kao doživotni čelnik jugoslavenskih komunista i tadašnje socijalističke Jugoslavije. Na pogrebu u Beogradu počast mu je odalo 209 izaslanstava iz 127 zemalja s najistaknutijim svjetskim državnicima. Svoj ugled Tito je izgradio kao ratni vođa predvodeći najveći partizanski pokret u Europi. Dodatnu naklonost Zapada stekao je 1948.-me kada se – makar komunist i đak Kominterne – suprotstavio Staljinovom hegemonizmu. Tih godina, u jeku hladnog rata, osnovao je pokret nesvrstanosti kao ravnotežu između suprotstavljenih blokova. To je Jugoslaviji donijelo potporu obje strane, a Titu položaj uglednog političkog posrednika. U zemlji je vladao kao apsolutni diktator kojem su komunistička utopija i jugoslavenstvo nadjačali hrvatsko podrijetlo. Iako je Hrvatskoj vratio otete jadranske krajeve, povijest mu može zamjeriti odgovornost za bleiburški pokolj, mučko ubojstvo Andrije Hebranga i staljinističke metode obračuna s ideološkim protivnicima. Tito nikad nije mogao prihvatiti demokratiziranje zemlje i uvođenje višestranačja. Do kraja je ostao sklon SSSR-u i Zapad smatrao trajnim ideološkim neprijateljem komunističke ideje. To zapadne političare nije smetalo da mu odaju najviše počasti. Tita su podupirale moćna državno-partijska mašinerija, tajna policija a osobito jugovojska u čiji položaj nitko nije smio dirnuti. Svi unutarnji sukobi, pa i obračun s "hrvatskim proljećem" 1971.-ve, trebali su očuvati lažno jedinstvo komunističkog režima. Potkraj života Tito je donekle popustio: Ustavom iz 1974.-te Jugoslavija se preobrazila u svojevrsnu konfederativnu državu. Razočaran razvojem događaja uoči smrti je rekao: – Jugoslavije više nema, Partije također! Titova jugoslavenska zajednica životarila je još deset godina, a onda se raspala u krvavim ratovima koji su potrajali čitavo desetljeće. (autor teksta: Obrad Kosovac) #tvkalendar #hrtarhiva #povijest #hrvatskaradiotelevizija #1980