KOZARAC, 1996. godine (POSLJEDICE SRBIJANSKE AGRESIJE NA BiH) скачать в хорошем качестве

KOZARAC, 1996. godine (POSLJEDICE SRBIJANSKE AGRESIJE NA BiH)

Kozarac, 1996. godine i posljedice agresije Ne znam ko je autor ovih snimaka ali se radi o izuzetno vrijednom materijalu koji je svjedočanstvo o stravičnim posljedicama velikosrpske agresije i destrukcije koja je još jedan prilog činjenici da sve što se događalo u Prijedoru i okolici ima karakteristike najtežeh oblika zločina koji je za sada samo presuđen u Srebrenici. Stravična priča o krajiškom gradiću u kojem je živjelo približno 22.000 stanovnika, od kojih je 96 % bilo islamske vjeroispovijesti počela je 24. maja 1992. godine. Srpski agresori su od tog datuma priredili masovna ubistva, zloglasne koncentracione logore, mučenja, silovanja, protjerivanja cjelokupnog stanovništva, paljenje i rušenje svih privatnih i vjerskih objekata Bošnjaka. Prije napada na Kozarac, Srbi su izvršili razmiještanja svoje teške artiljerije na strateška mjesta po okolnim brdima. Sve te aktivnosti mještani Kozarca su pratili sa zebnjom i strahom za svoju budućnost. Većinu svojih artiljerijskih sredstava Srbi su postavili na jedan vojni poligon na Kozari koji je bivša JNA koristila za obuku regruta. Sa tog inače strateški važnog položaja srpski agresor je mogao držati pod vatrom cijelo područje Kozarca. S teškim artiljerijskim oružjem rukovale su uglavnom srpske paravojne jedinice pridošle iz Srbije i jednim manjim dijelom iz Knina. Istog dana je obustavljen sav promet na putu Prijedor – Banja Luka i usmjeren preko Tomašice i Omarske. Radmilo Zeljaja iz kriznog štaba Općine Prijedor je primio jednu delegaciju iz Kozarca te im rekao da se kozaračka policija mora predati, da mještani moraju bizi lojalni srpskoj vlasti, te da svi moraju predajti oružje ili će Kozarac biti napadnut. Delegacija je tražila dva dana da se konsultuje sa mještanima, ali je prije isteka tog perioda uslijedio napad srpske vojske. Viši stručni saradnik u Institutu za historiju i autor preglednog rada “Pripreme tok i razmjere napada na Kozarac 1992. godine” je kazao kako su navedeni stravični zločini oblikovali kasniju demokrafsku sliku ovog područja. dr. Jasmin Medić – Sistematska ubistva, plansko razaranje privatnih i vjerskih objekata, odvođenje civila u koncentracione logore, u potpunosti protjerano bošnjačko stanovništvo rezultat je ratnih zločina počinjenih na području Kozarca u periodu od početka napada do aprila 1993. godine sa epilogom od najmanje 1.226 bošnjačkih žrtava. Cjelokupno područje nekadašnje općine Kozarac će od jula 1992. godine biti naseljeno isključivo srpskim stanovništvom i zajedno sa ostalim dijelom općine Prijedor ući će u sastav “Srpske republike Bosne i Hercegovine”, kasnije RS-a kao entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine – pojasnio je dr. Medić. Na ovome području koji je, kako je pojašnjeno, bio od strateške važnosti za “srpske snage” (koridor između Krajine i Semberije) u toku napada ubijeno je oko 800 bošnjačkih civila.