У нас вы можете посмотреть бесплатно Dobrovoljci: Vojvoda Stepa или скачать в максимальном доступном качестве, видео которое было загружено на ютуб. Для загрузки выберите вариант из формы ниже:
Если кнопки скачивания не
загрузились
НАЖМИТЕ ЗДЕСЬ или обновите страницу
Если возникают проблемы со скачиванием видео, пожалуйста напишите в поддержку по адресу внизу
страницы.
Спасибо за использование сервиса ClipSaver.ru
Vojvoda Stepa je naselje u opstini Nova Crnja. Osnovali su ga srpski dobrovoljci, ucesnici Prvog svetskog rata i Solunskog fronta. Oni su za ucesce u ratu, svoje herojstvo i veliku ljubav prema otadzbini dobili zemlju u Banatu na imanju grofa Cekonjica. Zemlja je deljena Srbima iz Like, Bosne, Hercegovine, Crne Gore, Dalmacije, Banata, dobrovoljcima koji su dosli iz Amerike i Rusije, sa Galicijskog fronta. Posle Velikog rata iz kog su ovi ljudi izasli kao pobednici i oslobodioci za njih je pocinjala nova bitka. Ovog puta borili su se da izgrade novi zivot za sebe i svoje porodice, u Banatu na napreglednoj panonskoj ravnici. Dobrovoljci su novo selo koje je pocelo da nice na ledini nazvali Leonovac, po grofovom majuru na koji su dosli. Doseljelenici nisu bili zadovoljni ovim imenom i 1926. Godine su odlucili da naselju daju ime Vojvoda Stepa po svom slavnom komadantu vojvodi Stepi Stepanovicu. Grupa doseljenika je otputovala u Cacak kod penzionisanog vojvode da ga pitaju da im dopusti da svom mestu daju njegovo ime. Ostalo je upamceno da su vojvodu nasli na Moravi kako peca izneli mu svoj predlog a on ih je savetovao da naselju daju ime nekog ministra jer ce od njega imati vise koristi. Nisu ga poslusali i od 1927. godine u sluzbenoj upotrebi je naziv Vojvoda Stepa. Danas posle jednog veka u selu zivi 1400 stanovnika. U centru naselja nalazi se memorijalni kompleks koji cine:spomenik vojvodi Stepi, Tabla sa imenima 397 dobrovoljaca. Mnogi su poneli Obilica medalju a cetvorica i Karadjordjevu zvezdu, mural sa likom slavnog vojvode i haubica napravljena 1918. godine Posle sto godina od osnivanja, na najrazlicitije nacine neguju se secanja i cuvaju uspomene na pretke, dobrovoljce osnivace sela. Moramo znati gde su nam koreni i ko su nam preci da bi uspomena na njih i njihovo delo bila vecna.