"Pećka kestenijada" - Pećigrad, 26.10.2024. godine скачать в хорошем качестве

"Pećka kestenijada" - Pećigrad, 26.10.2024. godine

(VIDEO) Održana 24. „Pećka kestenijada“ kestenu u čast PEĆIGRAD – Ova, 24. po redu „Pećka kestenijada“ održana je u subotu – 26. oktobra 2024. godine u odličnim klimatskim uvjetima – po sunčanom i izuzetnom ugodnom i toplom vremenu. I ova konstatacija svakako je razlogom solidne posjete posjetitelja sa prostora cijele Krajine, BiH i susjednih zemalja. Međutim, treba istaći da je ova „Pećka kestenijada“ održana na dan kada je na prostorima USK-a bio proglašen Dan žalosti, dakle kada se nije mogao izvoditi muzički i kulturno-umjetnički i zabavni program. Inače, „Pećka kestenijada“ kao svojevrsni festival kojim se slavi izobilje kestena na ovom području od čije prodaje mnogi stanovnici žive, tradicionalno se održava od početka ovog stoljeća svakog drugog vikenda u oktobru, i uvijek u Mjesnoj zajednici Pećigrad. Ovaj nešto kasniji datum održavanja „Pećke kestenijade“ rezultirao je saosjećanjima organizatora sa žiteljima Donje Jablanice i još nekih lokalnih zajednica u BiH koje su pogodile strašne i nesvakadišnje poplave koje su prouzrokovale i dvadesetak žrtava. U takvim uslovima razmišljalo se o prekidu održavanja „Pećke kestenijade“, no ipak je urađeno najbolje moguće – organizacija „Pećke kestenijade“ u uslovima koji su bili aktuleni i takvi kakvi jesu. Mnogi se slažu kako ovakve manifestacije čuvaju uspomene na narodne običaje i otimaju od zaborava tradiciju Cazinske krajine. Pećigrad je Mjesna zajednica podijeljena na dva dijela jer je „presijeca“ regionalni putni pravac Velika Kladuša – Cazin – Bihać, a ispod Pećkih brda, koja su obilato bogata kestenom. Kestenijada je promijenila do sada tri lokacije i već duže vrijeme održava se na ovoj lokaciji, u samom centru Pećigrada. Sve dosadašnje manifestacije, pa i ova, bile su posvećene kestenu Manifestacija posvećena kestenu logično je nazvana Kestenijada u okviru koje se dešava festival kestena. Jesen u Pećigradu dolazi mirisom kestena, dima i vatre pa otud i posebna radost ovom prirodnom dragulju, koji mnogima u Cazinskoj krajini život znači, izražena na festivalu kestena – Kestenijadi, organiziranoj 24-tu godinu zaredom. „Pećka kestenijada“ inače započinje prženjem kestena nakon čega slijedi degustacija, ali i prezentacija onoga što se od kestena pripravi. Na ovoj „Kestenijadi“ prženi kesteni su se posjetiocima dijelili besplatno, uz „vojnički grah“ koji se također besplatno nudio posjetiocima, naročito onima koji su u Pećigrad dolazili iz daleka. Upravo onako koliko je kesten jedinstven na ovim prostorima, tolika je i vještina u njegovoj pripremi. S' obzirom na činjenicu da se „Kestenijada“ potvrdila, planovi su da dobije regionalni karakter, da se vremenski i sadržajno proširi, što će se, kako kažu organizatori, dogoditi u narednom periodu, a inače je ušla u turistički kalendar Unsko-sanskog kantona i postala je dijelom tradicije u kojoj uživaju mnogi. Kesten je i ove godine ipak značajno podbacio Kesten je ujedno i jedan od razloga razvoja pčelarstva na ovim prostorima, a to se dalo primijetiti na prodajnim štandovima. Cazinski kestenov med je inače brendiran i upisan u registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo. U posljednjih desetak godina, prema službenim podacima, plodova kestena na ino tržišta izveze se između 700 i 1.200 tona. Organizator ovogodišnje 24. „Pećke kestenijade“ bilo je Udruženje „Jusuf Sabljaković“ i Dobrovoljno Vatrogasno društvo Pećigrad, uz podršku Mjesne zajednice i donatora. Kesten je inače jedno od najznačajnijih obilježja Bosanske krajine, pogotovo grada Cazina, a Kestenijada koja se već godinama održava u mjestu Pećigrad sasvim sigurno potvrđuje tu tvrdnju. Značaj ove manifestacije ogleda se u sljedećem: Ako Mostar ima trešnju, Gradačac šljivu, ovaj kraj ima kesten. U Rošićima kesten obima 11 metara a starosti oko 300 godina U Pećigrad i okolnim naseljima drvo kestena raste na svakom koraku, u šumama, pored lokalnih puteva i ispred kuća te je jedno od najznačajnijih obilježja ovog dijela BiH. Uz sve dobrobiti boravka u prirodi i skupljanja šumskih plodova, sazna se i poneka zanimljivost. Kestenova šuma na ovom dijelu općine Cazin prostire se od Johovice, preko Pećkih brda, pa sve do Gornje Koprivne. Po nekim predanjima kestene su na ovo područje donijeli Rimljani, a nerijetko se u šumama i danas mogu naći stabla koja su stara preko 200 godina. U naselju Rošići, kod Pećigrada, postoji i danas kesten čiji je obim stabla 11 metara, a starost oko 300 godina. Zanimljivo je, da ovaj kesten još uvijek, doduše tek sa svega nekoliko grana, daje zdrave i ukusne plodove. Drvo kestena u velikokladuškom naselju Kudići koje je, prema nekim saznanjima mještana, staro preko 400 godina, još uvijek daje plodove. Ono što je još zanimljivo za ovo drvo je da njegov opseg iznosi skoro 6,5 metara. Nedaleko od ovog unikatnog stabla kestena je i stablo lipe, za koje se pouzdano zna da je starije od 100 godina, a koliko tačno je staro, kao i stablo kestena, morali bi utvrditi stručnjaci. Esad ŠABANAGIĆ