У нас вы можете посмотреть бесплатно TV kalendar: Tko je bio Mate Brničević? или скачать в максимальном доступном качестве, видео которое было загружено на ютуб. Для загрузки выберите вариант из формы ниже:
Если кнопки скачивания не
загрузились
НАЖМИТЕ ЗДЕСЬ или обновите страницу
Если возникают проблемы со скачиванием видео, пожалуйста напишите в поддержку по адресу внизу
страницы.
Спасибо за использование сервиса ClipSaver.ru
TKO JE BIO MATE BRNIČEVIĆ? (11.02.1918.) 'Ja ne žalim 'što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu.' Rekao je Mate Brničević prije nego što je izveden na stratište. Iskusni revolucionar i moreplovac bio je jedan od vođa pobune na mornara u Boki kotorskoj. O njegovu životu premalo se zna. Rodom je bio iz zaselka Krug u selu Jesenice u primorskom dijelu negdašnje Poljičke Kneževine. Otac mu se zvao Ante, a majka Matija. Služio je u bazi torpednih jedinica, na pomoćnom brodu Gea kao vodnik I. klase. Unatoč prividno dobromu vojnom položaju, početkom 1918., četvrte godine Prvoga svjetskog rata, iznutra se počelo urušavati staro habsburško carstvo. Prva velika pobuna počela je na brodovima ratne mornarice koja se usidrila u zaštićenim lukama Pule i Boke kotorske. Admiralski brod, bojni krstaš "Sankt Georg" ispalio je hitac kojim je počeo ustanak u Boki kotorskoj. Već se drugi dan pobuni pridružilo 40 brodova s oko 4 i pol tisuće mornara različitih narodnosti, među njima najviše Hrvata. Uz Matu Baričevića, pobunu su vodila još dvojica Hrvata - Anton Grabar, Jerko Šižgorić i Čeh Franc Raš, namjeravajući je proširiti u dogovoru s radnicima iz Tivta i Đenovića. Centralni komitet pobunjenih mornara tražio je da se što prije zaključi mir na osnovi sovjetskih prijedloga, demobilizira vojsku i prizna pravo na samoopredjeljenje naroda, te da se odmah poboljšaju položaji mornara, vojnika i njihovih obitelji. No u kritičnim trenucima vodstvo mornara ostalo je neodlučno, a i sami mornari podijelili su se u nekoliko struja, od kojih je najjača tražila da se obustavi otpor. Tako je austro-ugarsko zapovjedništvo iz Pule ponovno preuzelo brodove bez većeg otpora pobunjenika. Vođe mornara – Raš, Grabar, Šižgorić i Brničević osuđeni su na smrt i strijeljani 11.-oga veljače na groblju u Škaljarima. Šest godina poslije, na inicijativu don Frana Ivaniševića, seljani rodnih Jesenica, prenijeli su posmrtne ostatke Mate Brničevića uz najviše vojne počasti na mjesno groblje Sustjepan, gdje su mu podignuli spomenik. Na vijest o pobuni, zapovjedništvo mornarice uputilo je iz Pule diviziju bojnih brodova da skrši otpor. Opkoljeni s mora i kopna te razjedinjeni iznutra, mornari su se već 3. veljače predali. Uhićeno je oko 800 pobunjenika, od kojih su četvorica – František Raš, Anton Grabar, Jerko Šižgorić i Mate Brničević – strijeljani na groblju u Škaljarima. Bojeći se novih pobuna, vlast se nije usudila na veću odmazdu. Tijekom sljedećih mjeseci Habsburška se monarhija iznutra potpuno urušila. Ratni gubici, glad i želja njezinih naroda za nezavisnošću zauvijek su je izbrisali s karte poslijeratne Europe. (autorica teksta: Marijeta Stipić Miočić) #tvkalendar #hrtarhiva #nepoznatoopoznatome #hrvatskaradiotelevizija #1918