Toplo kompostiranje скачать в хорошем качестве

Toplo kompostiranje

TOPLO KOMPOSTIRANJE – ZAŠTO I KAKO? Bez kvalitetnog tla nema vrtlarenja. Pod tim mislim na prisustvo bioraznolikosti mikrobiologije tla čime se posljedično stvara humusna tvar iz koje biljke crpe nutrijente za rast I razvoj. Postoje razne vrtlarske tehnike koje se oslanjaju na ovu premisu, a jedna od njih je aktivno unošenje komposta u vrtlarske gredice. Da bi bio od koristi u vrtu, kompost mora biti kvalitetno napravljen inače će biti od male koristi, pa čak I biti na štetu vrta. Toplo kompostiranje je tehnika kojom se biomasa, a pogotovo životinjska balega, procesuiraju na način da je krajnji proizvod takav da potiče bioraznolikost mikrobiologije tla I razvoj humusne tvari. Važno je naglasiti da je riječ je o tehnici gdje se pri visokim temperaturama uništava klijavost sjemena raznih korova, larve muha i patogeni organizmi općenito. Također se ubrzava proces kompostiranja, te se već nakon mjesec dana kompostna hrpa može staviti u gredice na kojima se uzgaja povrće. ŠTO SVE IDE U KOMPOST? Organske tvari koje će se kompostirati mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla. Biljni organski materijal su tipično: lišće (suho/svježe), trava (sijeno/ svježe pokošeno), zelena masa iz vrta, bio otpad iz kuhinje, zelena masa specifičnog lisnatog bilja bogatog dušikom (kopriva, gavez i dr.) te piljevina i sječka. Životinjski organski materijal je tipično: konjska, kravlja ili ovčja balega i kokošji drekec. KAKO SLOŽITI RECEPT? Da bi složili recept za kompostnu hrpu kojim će se pokrenuti proces toplog kompostiranja potrebno je organsku materiju pomiješati u omjeru 30(N):1( C). Ovdje možete koristiti i online kalkulator za slaganje kompostne hrpe. Ukratko, N je oznaka za kemijski element dušik dok je C oznaka za ugljik. Neke organske tvari poput lišća imaju više ugljika te ih spadaju u tzv. smeđi materijal dok će svježe pokošena trava imati više dušika te spada u tzv. zeleni materijal. Materijal bogat dušikom (N): Konjska i ovčja balega, svježe pokošena trava, biljke s puno lisne mase - kopriva, gavez, list podbjela, kuhinjski biootpad. Materijal bogat ugljikom (C ): Lišće, kore drveta, granje, slama, sijeno, piljevina Također je bitno da se za ovaj proces odmah radi cijela kompostna hrpa, a najmanja praktična količina biomase za toplo kompostiranje je jedan kubični metar. Recept će varirati prema vrsti I količini sastojaka kao I dobu godine, te da li želimo da li da u kompostu prevladavaju gliste ili gljive. Za kompostnu hrpu iz videa koristila sam sljedeće sastojke: RECEPT ZA KOMPOST Konjska i ovčja balega - 200l Trava, gavez, kopriva, list podbjela - 400l Lišće - 200l Piljevina - 200l PRVA FAZA TOPLOG KOMPOSTIRANJA U toj fazi zbog ubrzanog razvoj mikroorganizama dolazi do zagrijavanja hrpe do cca. 65 stupnjeva, što se dogodi unutar otprilike 48h. Nakon što dosegne temperaturu od 65 C hrpa se mora preokrenuti kako bi se pokrenula sljedeća faza kompostiranja gdje se temperatura polagano spušta do 35 stupnjeva, na kraju čega je hrpu potrebno još jednom preokrenuti. Na koji način se preokreće kompostna hrpa I drugi detalji vezani za proces toplog kompostiranja možete saznati u sljedećem videu.   / zelena.andreja