Veliča duša moja Gospodina, hvalospjev Marijin - Kršćanska duhovna glazba/Najljepše duhovne skladbe скачать в хорошем качестве

Veliča duša moja Gospodina, hvalospjev Marijin - Kršćanska duhovna glazba/Najljepše duhovne skladbe

Veliča (Hvalospjev Marijin) Veliča * duša moja Gospodina i klikće duh moj * u Bogu mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje: * odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom. Jer velika mi djela učini Svesilni, * sveto je ime njegovo. Od koljena do koljena dobrota je njegova * nad onima što se njega boje. Iskaza snagu mišice svoje, * rasprši oholice umišljene. Silne zbaci s prijestolja, * a uzvisi neznatne. Gladne napuni dobrima, * a bogate otpusti prazne. Prihvati Izraela, slugu svoga, * kako obeća ocima našim: spomenuti se dobrote svoje * prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka. Slava Ocu i Sinu * i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda * i u vijeke vjekova. Amen. Pjevanje i glazba su odvajkada bili temeljne sastavnice kršćanske liturgije. Tako je već u prvoj Crkvi glazba imala veliku ulogu u liturgijskom životu zajednice. Prvi pisani poganski izvještaj o kršćanima, Plinija Mlađega, govori kako su se kršćani okupljali prije izlaska sunca i pjevali Kristu kao Bogu. Kršćansko je bogoslužje u prvih kršćana bilo prepuno pjesme. O tome svjedoči i apostol Pavao kada potiče zajednicu u Efezu: »Pjevajte Gospodinu u svome srcu i slavite ga!« (Ef 5, 19) Zato su pjevanje i glazba od prvih kršćanskih vremena povezani s bogoštovljem i bogoslužjem – s liturgijom. U kršćansku glazbu ulaze sve skladbe – također i izvorna remek-djela povijesti glazbe – makar i nisu zamišljena za liturgijsku službu, poput svetih skazanja, pohvala, duhovnih madrigala i kantata, oratorija itd., a također i sve pjesme i vjerski napjevi suvremenih kantautora. Katolička Crkva u bogoslužju ne zabranjuje nijednu vrstu glazbe, samo ako odgovara duhu dotičnoga liturgijskog čina i naravi njegovih pojedinih dijelova te ako ne isključuje sudjelovanje vjerničkog puka.