Strani radnici u HR i pravo naroda na samoodređenje скачать в хорошем качестве

Strani radnici u HR i pravo naroda na samoodređenje

Useljavanje iz Azije i pravo naroda na samoodređenje HRT, prosinac 2025. Emisija Zelena linija Pitanje stranih radnika u Hrvatskoj ne može se svesti na tehnički problem tržišta rada. Riječ je o političkom i demografskom pitanju koje izravno zadire u pravo naroda na samoodređenje. Pravo naroda na samoodređenje je bilo ključno za nastanak suverene i samostalne hrvatske države, no ono se ne odnosi se samo na granice i institucije, nego i na mogućnost da narod sam oblikuje svoj demografski, kulturni i socijalni razvoj - odnosno, pregovaračku snagu domicilne radne snage i vlastitu demografsku reprodukciju. Migracije mogu biti dio tog okvira, ali samo ako su uklopljene u jasnu i dosljednu strategiju, a ne ako se koriste kao kratkoročno rješenje za dublje strukturne probleme. Model u kojem Hrvatska istodobno gubi mlado i obrazovano stanovništvo, a prima velik broj radnika s drugih kontinenata vodi prema slabljenju društvene kohezije i pregovaračke moći domicilnog stanovništva i radnika. Ako Hrvatska želi očuvati vlastiti razvojni i identitetski kontinuitet, mora migracije ponovno staviti u službu društva – a ne dopustiti da društvo postane pasivni objekt tržišnih i globalnih sila. Pri tome rasprava o stranim radnicima mora izaći iz binarne logike „za“ ili „protiv“. Ključno pitanje nije dolaze li zaista strani radnici s drugih kontinenata u tolikom broju, nego dolaze li u sustav koji zna što s tim ljudima kada dobiju pravo boravka. Više u knjizi T. Jurić (2025). „Suvremene migracije i opstanak nacije“, Školska knjiga: • Postoje li migracije oduvijek? Događaju li se velike migracije slučajno ili netko njima upravlja? • Poznaju li migracije dobitnike i gubitnike te koje su njihove pozitivne, a koje negativne strane? Zašto o migracijama politička ljevica, desnica i srednja struja imaju potpuno oprečna mišljenja? • Kako proces migracija utječe na sigurnost države, društveno povjerenje, socijalnu strukturu i promjene unutar političkog sustava? • Koliko su vjerodostojni demografski podatci kako u Hrvatskoj tako i na razini EU-a? Što nam kazuje pristup s pomoću analize velikih podataka (engl. Big Data) o useljavanju u Hrvatsku i integraciji useljenika? • Pobjeđuje li kapital demografiju? Je li uvoz „jeftine” radne snage zapravo koncept gušenja cijene rada u EU-u? • Je li integracija u EU igdje uspjela? Dovodi li imigracija do općeg smanjenja povjerenja unutar društva? Zašto su mnogobrojni Europljani neskloni primiti velik broj migranata s drugih kontinenata? Je li teza o „zamjeni stanovništva” paranoična? • Koliko je zapravo Hrvata bilo u prošlosti i koliko ih je danas? Jesu li ovako intenzivne migracijske promjene zabilježene bilo kada tijekom hrvatske povijesti? • Kako migracije mijenjaju hrvatsko društvo i kako nastaje novi hrvatski identitet „novi mi“? Kako uopće objasniti iseljavanje hrvatskih građana i njihovu zamjenu radnom snagom iz Azije i Afrike? Je li sve što je dobro za državu dobro i za narod? • Kako bi trebala izgledati (nova) migracijska, integracijska i demografska politika Republike Hrvatske? Kako sačuvati naciju? Osim što se u knjizi nastoji dati odgovore na ova pitanja, cilj je potaknuti javnu i akademsku raspravu o pojačanim migracijskim procesima koji zahvaćaju Hrvatsku i hrvatski narod (i Europu u cjelini) te o uzrocima i posljedicama koje ih prate. Autor se pritom ne zaustavlja samo na analizi nego donosi konkretne modele, mjere i politike potrebne hrvatskom narodu (ali i cijeloj Europi) u ovom povijesnom trenutku kako bi se suočio s demografskim iscrpljivanjem Hrvatske (Nacionalni patent za Europu). Knjigu tvori pet ključnih tematskih razina i pet krugova analitičkih pitanja koja se na tim razinama pojavljuju. To su: a) teorijska razina – raspravlja se o teorijskim modelima prisutnima u analizi suvremenih migracija b) europska razina – analizira se odnos Europske unije prema suvremenim migracijama c) hrvatska razina – analizira se demografsko iscrpljivanje Hrvatske te odnos hrvatskih vlasti prema suvremenim migracijama d) specifična razina – istražuje se kakvoća kritičkih stavova prema „neselektivnim” migracijama i integraciji migranata e) analiza demografskih politika EU-a s naglaskom na Hrvatsku te konkretni prijedlozi za unaprjeđenje migracijske politike, integracije migranata i demografske revitalizacije.