🔴 Kolo vodi najljepša djevojka - Batovo kod Rogatice - Bosanski teferič скачать в хорошем качестве

🔴 Kolo vodi najljepša djevojka - Batovo kod Rogatice - Bosanski teferič

Facebook ►  / bosanskitefericc   Bosanski teferič, Hotel Heco Plus Sarajevo. Petkom od 18:00 Rezervacije i info: 062/277-128, Dobrodošli su svi ljudi dobre volje. Teferič je: zabavljanje, provod, uživanje u prirodi, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode. Teferič je ušao i u našu dragu sevdalinku- »jel ti žao Banjaluke, Banjalučkih teferiča, kraj Vrbasa akšamluka…«. Stari veliki teferič je obično održavan 2. avgusta na Aliđun. Poznati su širom naše domovine čuveni teferiči koji se održavahu u velikim gradovima, ali i oni po selima i zaseocima. Na teferiču se pravo 'lojilo', jelo, pilo i zabavljalo. Okretali su se na ražnju volovi, ovce, jarad a pjevale su se bome i najljepše na svitu pjesme, pjevale su se sevdalinke. Ima brate i teferiča u vlastitoj režiji. Radni narod što vaik radi iskoristi kakakv državni praznik ili wikend i skrasi se pored lijepe rijeke, potoka pa oplete po ćevapima, ražnjićima i sokićima. Neko ponese loptu, drugi šah a treći pikado. Zabavlja se, egleniše i sevdise. Batovo je naziv polja i grupe rubnih naselja koja po geografskom položaju, donekle i po tradiciji gravitira ka Rogatici. Teritorijalno ovo područje je u sastavu SO Rogatica, MZ Stjenice a ima sopstvenu k.o. Sočice. Popisom obuhvaćena naselja ovog područja su: Brezje, Dobrače, Jarovići, Mahala, Rusanovići, Sočice i Vrlazje. Područje obuhvata prostor od oko 18 km². Prostor Batova je udaljen od Rogatice 25 km., i povezan je putem do Han-Stjenica (10 km). Tu se uključuje na magistralni put Sarajevo-Rogatica-Ustiprača. Od Sarajeva je udaljen 65 km, a od Sokoca 25 km. Veoma veliki značaj za ovo područje imala je uskotračna željeznička pruga Sarajevo-Višegrad—Titovo Užice sa kojom je ovaj prostor bio povezan lokalnim putem do Banj Stijene. Postoje realni izgledi da se saobraćajna veza poboljša između dva glavna centra kojima gravitira ovo područje, a to su Rogatica i Sarajevo. Ako se dio asfaltong puta Sarajevo-Pale nastavi graditi preko Batova za Ustipraću to bi pomoglo i brži privredni razvoj ovog područja. Geološki sastav i reljef Prema zastupljenosti stratigrafskih članova geološka građa Batova i njegove okoline je vrlo jednostavna, ali u tektonskom pogledu dosta složena. Razvijene su samo trijaske naslage, i to anizijski, slojeviti i bankoviti, do masivni krečnjaci i dolomite izdvojeni u južnom dujelu kartom obuhvaćenog terena (Gosina planina ), prema dolini rijeke Prače. Ostali najveći dio terena izgrađen je od debelog kompleksa karbonatnih stijena srednjeg i gornjeg trijasa koji međusobno nisu rasčlanjeni. To su pretežno masivni do bankovitni, svijetli, rjeđe rumeni i sivi krečnjaci I dolomiti . Slojevitost je izražena, a slojevi blago padaju ka sjeveroistoku. Krečnjaci su bogati faunom. Na obodu Batova polja krečnjački slojevi su jako poremećeni. Batovo polje je pokriveno kvartarnim sedimentom za koje pouzdano nije utvrđeno da li su oligomiocenske ili pleistocenske starosti. To su uglavnom ilovača. U tektonskom pogledu ovaj teren je dosta složen. Izdvojeni su mnogi rasjedi različitog pravca pružanja, od kojih su mnogi pokriveni ili pretpostavljeni . Od krupnih strukturnih oblika izdvojeno je čelo kraljušti pravca pružanja istok – zapad gdje su krečnjaci srednjeg i gornjeg trijasa navučeni preko starijih anazijskih krečnjaka . U reljefnom pogledu cijeli prostor se može podijeliti u tri zasebne reljefne cjeline. Na jugu se prostire Gosina planina koja na sjevernim padinama se dijelom spušta u prostor Batova. Za razliku od Gosine planine Batovo predstavlja karstanu površ koja posjeća na malo karstno polje (karstnu uvalu) sa svim karstnim oblicima osim ujezeravanja. Nadmorska visina polja je oko 750 m (sl.3.). Na sjeveru površ Batova prelazi u blaga uzvišenja čija visina se kreće do 900 m. Južne padine uzvišenja su izuzetno raščlanjene sa mnoštvom karstnih formi od kojih su najtipičnije vrtače. Viši dijelovi cijelog prostora bili su jače izloženi karstnim procesima . Zato su ovdje karstni oblici izraženiji. Na to je uticala i raščlanenost krečnjačke mase od koje zavisi vertikalni razvitak karstanih oblika. Čistoća krečnjaka i mnogobrojne pukotine , kao i poremećenost slojeva usljed tektonskih pokreta bili su takođe od velikog značaja. Nije teško objasniti razvijenost karstnih oblika u ovom području. Tu je Prača najdublje usjekla svoju dolinu i time stvorila povoljne uslove za stvaranje karstnih oblika. U Batavu polju karstni oblici su vrlo česti. Dužina polja je 1800 m, širina 1000 m, a blago je nageto ka jugoistoku i podudara se sa pravcem pružanja polja (sjeverozapad, jugoistok). Po dnu je karakteristično slijeganje terena sa ponorima, naročito u jugoistočnom dijelu. Pored ponora Batovo po svom dnu ima vrtača, a u sjeveroistočnom dijelu veliku jamu u obliku bunara, zvanu “Zvekanj” sa relativno malim gornjim otvorom, ali sa velikim prostorijama u dubini (sl.4). Na obodu polja javlja se čitav niz prolaznih formi kao što su: završetak suhe doline na sjeverozapadu, ljevkaste doline i ponori.