У нас вы можете посмотреть бесплатно Plemenite Srpkinje iz senke koje su ušle u istoriju - Kantakuzina Branković 02 или скачать в максимальном доступном качестве, видео которое было загружено на ютуб. Для загрузки выберите вариант из формы ниже:
Если кнопки скачивания не
загрузились
НАЖМИТЕ ЗДЕСЬ или обновите страницу
Если возникают проблемы со скачиванием видео, пожалуйста напишите в поддержку по адресу внизу
страницы.
Спасибо за использование сервиса ClipSaver.ru
U drugoj epizodi pratimo život Kantakuzine Branković na Zapadu. Đurađ Branković je svoju ćerku Kantakuzinu udao za grofa Ulriha II Celjskog, jednog od najbogatijih i najmoćnijih političkih figura tog vremena. Posle udaje postaje poznata kao Katarina fon Cili ili Katarina Celjska. U kakvu porodicu je stigla Kantakuzina, ko su bili grofovi Celjski, kako su se uzdigli i širili svoju moć i bogatsvo, kakve su bile tadašnje prilike na teritoriji Nemačko-rimskog carstva, Mletačke republike, Ugarske i Balkana pratićemo u ovoj epizodi. Saznaćemo da Katarina Celjska nije bila tipična žena srednjeg veka. Kao supruga grofa Ulriha II zamenjivala je muža za vreme njegovih čestih i dugih putovanja i učestvovala u vođenju javnih poslova, posebno u upravljanju gradovima. U istoriografiji se navodi da su je žitelji nazvali svojom dragom gospodaricom. Imala je svoj grb i pečat. U njenoj pratnji bilo je duhovnika i pisara, koje je dovela sa sobom iz Srbije. Tako je za Kantakuzinu-Katarinu u Varaždinu prepisan Apostol, važna bogoslužbena knjiga. Ovaj Apostol je do danas najstarija sačuvana knjiga napisana na ćirilici nastala na području sadašnje Hrvatske. U isto vreme, u Varaždinu je i izrađena i jedna mitra za Beogradsku mitropoliju. Smatra se da je mitru uradila i darovala sama Kantakuzina, a da su Apostol prepisali srpski monasi. "Takođe saznajemo da život grofice na Zapadu nije bio lak. Patila je zbog oslepljenja svoje braće Grgura i Stefana, gubitka Srpske države i izgnanstva oca Đurađa Brankovića. Pretrpela je smrt oca i muža a imala je najveću tragičnu sudbinu majke. Umrlo joj je svo troje dece. O tome govori i pesma koju je Miomira Dragićević, podstaknuta tekstom scenarija, glumica i narator ove serije, napisala u desetercu stilom koji pripada tačno toj epohi“, kaže autor serije Ranka Jakšić. Poletela rano lastavica Iznad belog grada Smedereva Iz gnezda joj odleteli ’tići A krila im ojačala nisu Suze roni najgoreg se boji Da su pali u goru u vodu Progovara tica lastavica Prazno gnezdo, još praznija duša Što i mene sobom ne vodiste Moje sunce zašlo je u podne Niko me se ni sećati neće Snimanja su obavljena u Pokrajinskom muzeju Celje i u Starom gradu Celje, na Gradecu u Zagrebu, u Veneciji, Ćividale del Friuli i Tisanu kod Udina, u Smederevu i u Beogradu. U ovoj epizodi učestvuju slovenački istoričar mag. Damir Žerič, hrvatski istoričar prof. Borislav Grgin, srpski istoričar Bojana Pavlović. Urednik, scenarista Ranka Jakšić Reditelj Ivana Stivens Narator, glumica, pisac stihova Miomira Dragićević Producent serije Biljana Dautović Stručni saradnik, scenarista Prof. Aleksej Timofejev Montažer Bojan Filipović Kompozitor Vladimir Marković Kostimograf Suzana Gligorijević Art direktor Dragan Bulović Kompjuterski dizajn i animacija Nikola Mrđa Snimatelji Rade Bubalo, Nikola Đurović, Hadži Vladan Mijailović, Vukašin Veljić, Darko Bursać Snimatelji zvuka Vladica Budić, Milutin Babić, Petar Petrović Obrada zvuka Nebojša Dragićević Kolor korekcija Draško Pejanović Label and copyright: Radio-televizija Srbije Zabranjeno svako kopiranje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale!