Je li Trumpov zahtjev prema Iranu prevelik? kakav je Iran pregovarač i koliko može "popustiti"? Rat. скачать в хорошем качестве

Je li Trumpov zahtjev prema Iranu prevelik? kakav je Iran pregovarač i koliko može "popustiti"? Rat.

26.02.2026. ‪@stokajca‬ Nenad Predodvan Stalna prijetnja američkog napada na Iran visi u zraku, a ništa se još nije dogodilo – napetost polako slabi, ali nelagoda raste. U takvoj atmosferi Trump u govoru o stanju nacije naglašava da Iran „nikada ne smije imati nuklearno oružje“, dok istodobno nudi diplomaciju kao preferirani put. Istovremeno, američka vojska masovno se raspoređuje po Bliskom istoku, a vojni i obavještajni vrh upozorava da čak ni veliki zračni udar ne bi trajno slomio iranski nuklearni program i mogao bi pokrenuti lanac sukoba u cijeloj regiji. U videu analiziram tri ključne točke Trumpove strategije – obogaćivanje urana, razvoj dalekometnih raketa i sam režim u Teheranu – te pitam: približavamo li se ratu ili još imamo šansu za dogovor? Usporedno podsjećam na stravične brojke žrtava u Ukrajini kao upozorenje što znači novi veliki rat. Pišite u komentarima svoje stavove: mislite li da će SAD napasti Iran ili će se ta kriza ipak završiti za pregovaračkim stolom? #Iran #SAD #Trump #BliskiIstok #NuklearnoOruzje #Diplomacija #Rat #AmerickaVojska #Teheran #Geopolitika #VojnaAnaliza #BliskoistocnaKriza #Uran #RaketniProgram #Rezim #SlobodniIran #Ukrajina #Rusija #VojniSukobi #MedunarodnaPolitika #Komentar #Analiza #YouTubeVijesti #TrumpGovori #StateOfTheUnion #NuklearnaKriza #GlobalnaSigurnost #RatIIliMir #VojneBaze #PolitickaAnaliza Napetost oko mogućeg američkog napada na Iran ne jenjava, iako se ništa konkretno još nije dogodilo, pa se više iščekuje iranski odgovor nego sam američki udar. Trump u govoru o stanju nacije poručuje da je njegova preferencija diplomacija, ali i da „nikada neće dopustiti da najveći svjetski sponzor terora ima nuklearno oružje“, čime povlači jasnu crvenu liniju prema Teheranu. Američka vojska raspoređena je diljem Bliskog istoka, uz masovno gomilanje trupa i tehnike, što otvara pitanje je li sljedeći korak otvoreni rat protiv Irana. Washington Iran optužuje za nastavak obogaćivanja urana i razvoj projektila dugog dometa, dok Teheran tvrdi da je program mirnodopski i odbija potpuno odustati od obogaćivanja. U američkom narativu sve se više govori o „slobodnom Iranu“, što sugerira da cilj više nije samo nuklearni sporazum, nego i promjena ponašanja ili samog režima u Teheranu. Vrh američke vojske i obavještajnih službi upozorava Trumpa da ni veliki, koordinirani zračni udar ne može trajno uništiti iranski nuklearni program niti spriječiti ozbiljnu iransku odmazdu, već bi mogao potaknuti širi regionalni rat. Podsjeća se na ogromne žrtve rata u Ukrajini – stotine tisuća poginulih i ranjenih – kao upozorenje što znači ući u novi veliki sukob, osobito za američku javnost koja je osjetljiva na prizore vojnika u lijesovima prekrivenim zastavama. Gledatelji su pozvani da u komentarima argumentirano rasprave znači li Trumpova poruka da smo bliže američkom napadu i ratu – ili baš obrnuto, da će prevagnuti diplomacija. Informacija o broju poginulih - Nema jedne “službene” univerzalno prihvaćene brojke, ali najcitiraniji novi autoritativni izvor je studija američkog think tanka CSIS (Center for Strategic and International Studies). Ona procjenjuje da je do kraja 2025. u ratu u Ukrajini poginulo otprilike: Ruski vojnici: oko 325.000 poginulih (uz ukupno oko 1,2 milijuna ruskih vojnih žrtava kad se zbroje poginuli, ranjeni i nestali). Ukrajinski vojnici: između otprilike 100.000 i 140.000 poginulih (uz ukupno 500.000–600.000 vojnih žrtava – poginuli, ranjeni, nestali). Te brojke su procjene, ne precizno prebrojani gubici, ali dolaze iz kuće s velikim autoritetom (CSIS) i citiraju ih velikih mediji (New York Times, Guardian, Reuters, Al Jazeera).