Čauševićev iskaz - Pravosudni process ili politički pritisak скачать в хорошем качестве

Čauševićev iskaz - Pravosudni process ili politički pritisak

Šokantan iskaz koji je Kemal Čaušević, bivši direktor UIO BiH dao Tužilaštvu BiH procurio je u javnost. Gdje je Čaušević, zašto je na slobodi čovjek osumnjičen da je sa još 53 lica državnom budžetu nanio štetu veću od dvije milijarde KM. Zašto javnost šuti o imenima političara koje je Čaušević otkrio u iskazu. Govori li Čaušević neistine ili istine manje je bitno od činjenice da država ni u jednom ni u drugom slučaju ne radi ništa. Više nego nezapaženo kako u medijima tako i u državnim krugovima prošao je Čauševićev iskaz. Neobično je to, u najmanju ruku, kada se uzme u obzir da je za nezakonitosti, finansijske povlastice ili druge usluge optužio, između ostalih, Nikolu Špirića, Dragana Čovića, preminulog predsjednika SDA Sulejmana Tihića, Milorada Dodika, Aleksandra Džombića, Vjekoslava Bevandu, Mladena Čavara, Šemsudina Mehmedovića i Sadika Ahmetovića. Za Dodika je Čaušević istakao da je od njega dugo tražio postavljanje Zdravka Cvjetinovića na mjesto pomoćnika direktora Sektora za carine. Cvjetinović je u akciji ''Pandora'' uhapšen kao drugi čovjek afere teške više od dvije milijarde KM. Dio iskaza tiče se i usluga koje je tražio Nikola Špirić, a koje su se odnosile na povrat poreza, oslobađanje od carine i zapošljavanje. Optužen je Špirić i za uzimanje mita. Preminuli predsjednik SDA Sulejman Tihić, sudeći po Čauševićevom iskazu, tražio je da se bihaćkoj kompaniji Bira lažira porijeklo proizvoda, kako bi plaćali manje obaveze, a za šta je od firme Robot, navodno, dobio dva stana u Sarajevu. Aktuelni član Predsjedništva BiH i prvi čovjek HDZ-a Dragan Čović od Čauševića je, navodno, tražio da UIO kupi, za veću vrijednost od procijenjene, jednu od hala mostarske firme Soko. Ovo je samo mali dio navoda iskaza od 25 stranica, ali i i suviše ozbiljan da bi ostao nerazjašnjen. Država i njene institucije moraju dati odgovor na pitanje, ima li BiH nekoliko sanadera ili se radi o Čauševićevom lažnom svjedočenju. Dio javnosti pak činjenicu da je iskaz ugledao svjetlo dana baš u vrijeme razgovora o formiranju vlasti, tumači pritiskom na političare, a prvenstveno na lidera HDZ-a Dragana Čovića. Eldin Karić, direktor ACCOUNT-a: Jako je neozbiljno da takve informacije dolaze u javnost prije poduzimanja bilo kojih pravnih radnji koje su institucije koje su to pokrenule trebale da urade. To nije ništa neobično za BiH, takve stvari se stalno dešavaju. Te izjave nemaju više karakter pravosudnog procesa nego imaju politički karakter, to jeste koriste se za neka politička prepucavanja. Ukoliko ovo što sam rekao nije tačno, danas bi za to odgovarali ili ovi koje je prozvao Čaušević ili bi on bio vraćen u pritvorsku jedinicu. Naravno, to se nije desilo i to samo potvrđuje tezu da nikome nije cilj da se dođe do pravde, nego eventualno da se pokušaju određeni akteri čitave te priče navesti da nešto urade ili ne urade. Čaušević u iskazu opisuje i zahtjev Nikole Špirića da se Goranu Marinkoviću, odnosno preduzeću Marinković Comerc, vrati pola miliona maraka poreza. To je i urađeno, a Marinković je poslije bio pod istragom UIO u slučaju Čago, za utaju poreza i pranje novca. Čaušević navodi da je UIO podnijela izvještaj, ali da istraga nikada nije završena i provedena jer je Marinković bio zaštićen. Čaušević je dodao i da se u sarajevskom hotelu Holiday in, sastao sa državnom pravobraniteljicom Dragicom Miletić i državnom tužiteljicom Dragicom Glušac, koja je zadužila Marinkovićev predmet, koji nikada nije završen.