Ždrelac,otok Pašman u riječi i slici2.wmv скачать в хорошем качестве

Ždrelac,otok Pašman u riječi i slici2.wmv

Ždrelac, otok Pašman, Hrvatska uz pjesmu "4 vale" posvećenu Ždrelcu. Ždrelac, otok Pašman Ime ovoga naselja na sjeverozapadnom dijelu otoka Pašmana, nastalo je tvrde povjesničari politički morskom tjesnacu, koji odvaja otok Pašman od otoka Ugljana. Naziv mjesta spominje se prvi put 1379.godine, dakle prije 600 godina "in insula AD SDRELAC" - HAZ-Pergamene - Kurija consulem et mari -20. kolovoza 1379.godine. Za ovaj prvi spomen mjesta zahvalni smo istaknutom hrvatskom povjesničaru doktoru Stjepanu Antoljaku. Tri godine poslije ovoga prvoga spomena 1400. godine, zadranin Juraj de Rosa kupuje tisuću modija soli na Pašmanu "AD SDRELAC". CP BIANCHI U DIJELU "Zara crisina" tvrdi da se topinom (selo) ŽDRELAC, prvi puta spominje u povjesnim vrelima 1446. godine. Tijekom XV. stoljeća ovaj toponim se učestalije spominje u zadarskim notarskim spisima i to kao samostalno naselje. Iako se mjesto nespominje u. XVI. i XVII. stoljeću u mletačkom popisu stanovništva, najvjerovatnije zbog toga što je bio sastavni dio Banja, mjesto je bilježeno kao "SDRELAC" u mletačkoj topografiji XVIII. stoljeća. Od svog postanka pa to 1825. godine Ždrelac je bio sastavni dio Banja. To otočno naselje, kao i sva ostala, formira se oko župne crkve Svetog Luke. Početkom XIX. stoljeća u mjestu je bilo pedesetak tijesno zbijenih kuća sagrađenih od kamena s dvorcima posjednika iz Zadra, te crkvom i župnim stanom. Krajem ovoga stoljeća mjesto ima osamdesetak kuća. Povećanje stanovništva u mjestu kao i na otoku nastavlja se raditi 1948. godine, kada u Ždrelcu obitava 561 stanovnik. Tijekom sljedećih decenija stanovništvo se znatno smanjuje, popisom stanovništva iz 1991. godine Ždrelac je imao svega 258 stanovnika. U Ždrelcu je 1873. godine djelovala je pučka škola s 29 učenika. Šlolske 1944-1945. godineu školi u Ždrelcu se školovalo 161 učenik, školske 1949-1950. godine, nastavu je od I.-VIII. razreda polazilo 73. učenika. Danas se učenici školuju u Osnovnoj školi "Vladimir Nazor" u Neviđanima. U Ždrelcu kao i u Tkonu i Banju, tim rubnim dijelovima otoka Pašmana očuvana je, kako tvrdi akademik Božidar Finka najviše i najdosljednije čakavska starina u akcentaciji. Župa Svetog Luke u Ždrelcu nije točno datirana, ali su svi izgledi da je za vizitacije zadarskog nadbiskupa Zmajevića 26. lipnja 1737 .godine, kada je posvećena obnovljena crkva, vjerojatno postojala i župa. O župi Svetog Luke u Ždrelcu govori se u dokumentu iz1815.godine, potom 1864.godine o kapelaniji, kada je to mjesto izgubilo status župe i postalo slobodna kapelanija. Crkva Svetog Luke u Ždrelcu se spominje daleke 1289. godine . U današnju crkvu utkana je bogata povijesnih tako ovoga mjesta. Crkva Svetog Luke je pravokutnog oblika. U produžetku crkve je kvadratna sakristija. Koncem XIX. stoljeća podignuto je zapadno pročelje sa zvonikom. Poslije prvoga svjetskog rata nabavljen je današnji kip Majke Božje, 1937. godine osnovano je Djevojačko društvo Gospe Lurdske. Glavni oltar posvećen je Majci Božjoj, drugi Svetom Luki, zaštitniku mjesta i župnom titularu, treći Gospi Lurdskoj. U crkvi jei iz XIV. stoljeća drveni oltar, okrenut najvišem puku. Slika Majke Božje s djetetom Isusom u naručju, koja je nedavno restaurirana, nalazi se na glavnom oltaru i iznimno je vrijedna. I ova je župa do II. Vatikanskog koncila kao i sve otočne bila glagoljaška, a što je vidljivo politički glagoljskim misalima, ritualima i brevijarima. Vrijedan podatak o ovoj župi ostavio je don Vlado Cvitanović u neobljavljenim rukopisima iz glagoljskih knjiga, godova, matica krštenih, umrlih, krizmanih, i vjenčanih. Uz to je ostavio pregledan popis svećenika glagoljaša s otoka Pašmana, te glagoljske i latinske matrikule bratovština, koje su djelovale od XVI. stoljeća pa sve do najnovijeg vremena. U Ždrelcu je prema kronologiji don Vlade Cvitanovića Bilo 27 svećenika glagoljaša. U mjestu Ždrelac se nalazi mala kapelica Svetog Ante Padovanskog. Ova kapelica je nekoć pripadala posljednjem trogirskom biskupu Antonu Panelliju (1795-1821), koji je u ovoj kapelici i pokopan. Ova kapelica je ljeti funkciji. U njoj se svake subote slavi sveta misa za vikendaše predjela "Gladuša ". U ovome otočnom naselju, čija je perspektiva budućeg razvoja turizam ima više od 700 vikend kuća.