У нас вы можете посмотреть бесплатно Memorijalni pohod “Džemal Bijedić 2025.” - Dobro jutro, BiH!, jutarnji program FTV или скачать в максимальном доступном качестве, видео которое было загружено на ютуб. Для загрузки выберите вариант из формы ниже:
Если кнопки скачивания не
загрузились
НАЖМИТЕ ЗДЕСЬ или обновите страницу
Если возникают проблемы со скачиванием видео, пожалуйста напишите в поддержку по адресу внизу
страницы.
Спасибо за использование сервиса ClipSaver.ru
U teoriji, puna su nam usta antifašizma i revolucionizma. U praksi, čovjeka koji se smatrao simbolom toga sjetimo se tek protokolarno, jednom godišnje. Ili onda kada iznova pokrenemo, iz ljudske potrebe za misterijom, pitanje prirode Džemalove smrti. A rijetko koristimo sjećanje na njegova ostvarenja da preispitujemo savremene okolnosti i da provjerimo - imamo li danas ovakve vizionare u odlučivačkim redovima? Možda bismo mogli reći da ono čega planinari žele da se svi sjećamo jeste svjetonazor Džemala Bijedića. Uvijek fokusiran na prosperitet i identitet. A to je posebno ilustrovano u njegovoj najpopularnijoj izjavi: „Mi smo revoluciju vojevali i za to da se jednom za svagda utvrdi čija je ovo zemlja Bosna i Hercegovina, da ne bude ni carska ni spahijska, da ne ostane provincija u pozadini, oko koje se kusuraju velikosrpska i velikohrvatska buržoazija i bosanski begovat.“ Koliko smo se, danas, u političkoj i socijalnoj svakodnevnici, udaljili od ovih namjera? Eduard Jukić je iznio vijenac na vlastitim leđima, simbolizirajući u čijem amanetu ostaju velika imena prošlosti. Veoma često, u bosanskohercegovačkoj praksi, pojedinci su najviše zaslužni za kulturu sjećanja. I ploča koja je podignuta rezultat je inicijative planinara. Čak je i vijenac kupljen od dobrovoljnih donacija. Iako je svako spomen mjesto vrijedno hvale, citirat ću jednog planinara - što se tiče ove ploče, mislim da ovo Džemal nije zaslužio, zaslužio je mnogo više. U smislu savremenog, društvenog vrijednovanja Džemalovih ostvarenja. Svoj politički položaj koristio je za beskompromisnu borbu za razvoj društva. A one se očitavala prvenstveno u iniciranju industrijalizacije, emancipacije i obnove zemlje nakon Drugog svjetskog rata. Jer, do tada, Bosna se smatrala nerazvijenom, nepismenom državom. Konkretno ulaganje u obrazovanje stanovništva rezultiralo je ustanovama kojima i danas svjedočimo - Univerzitet u Mostaru, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Procjenjuje se i da je otvorio više od hiljadu škola u BiH. Mnogi planinari, upravo u ovim informacijama, pronalaze motivaciju za dolazak.