Čebelnjaki so značilnost slovenske kulturne krajine скачать в хорошем качестве

Čebelnjaki so značilnost slovenske kulturne krajine

V Sloveniji ostajajo čebelnjaki zaradi čebelarjenja z AŽ panji značilnost kulturne krajine in so naša dragocena kulturna dediščina. Tega se zavemo, ko drugod opažamo, kako ti zaradi prehoda na nakladni način čebelarjenja hitro izginjajo. Čebelnjaki se po pokrajinah razlikujejo, najbolj pa smo ponosni na slovenski čebelnjak, ki ima že nekaj stoletij značilno obliko. Izhaja iz osrednje Slovenije in ga je v svojem delu Popolni nauk za vse čebelarje leta 1772 opisal že Anton Janša. Večinoma so bili in ostajajo leseni, lahko pa so tudi zidani in različnih oblik. Registriranih imamo skoraj 14.000 čebelnjakov. Ker je torej pogost element slovenske kulturne krajine, ni vseeno, kako ga vanjo umeščamo in kako ga poslikavamo ali barvamo; z njimi lahko krajino bogatimo, zaradi vsiljivih barv ali poslikav pa so lahko tudi moteči. Pčelinjaci su osobitost slovenskoga kulturnog krajolika U Sloveniji su pčelinjaci zbog pčelarenja s AŽ košnicama i dalje osobitost kulturnog krajolika i naša dragocjena kulturna baština. Toga postajemo svjesni kada vidimo kako one ubrzano nestaju zbog prelaska na način pčelarenja sa košnicama nastavljačama. Pčelinjaci se razlikuju od regije do regije, a najponosniji smo na slovenski pčelinjak koji već nekoliko stoljeća zadržava karakteristični oblik. Potječe iz središnje Slovenije i opisao ga je još Anton Janša u svojem djelu Potpuni nauk za sve pčelare iz 1772. Košnice su većinom bile, a i danas su, drvene, ali mogu biti i zidane i različitih oblika. Imamo gotovo 14.000 registriranih pčelinjaka. Kako su pčelinjaci, dakle, česti element slovenskog kulturnog pejzaža, nije svejedno kako ih u njemu smještamo, kako ih oslikavamo ili bojimo; jer njima možemo obogatiti pejzaž, ali zbog nametljivih boja ili slikarija mogu djelovati i kao smetnja. Apiaries are characteristic of the Slovenian cultural landscape Because of the customary beekeeping with AŽ-hives, the apiaries in Slovenia remain a characteristic feature of the cultural landscape, and they are part of the country’s precious cultural heritage. It is something we become aware of when we see how apiaries rapidly vanish elsewhere, because of the transition to box hive beekeeping. Apiaries differ by region, but we are most proud of the Slovene apiary, which has preserved its typical form for centuries. It derives from Central Slovenia and was described by Anton Janša in his book Popolni nauk za vse čebelarje (The Perfect Theory of Beekeeping) in 1772. Most apiaries are wooden structures, but some are stone-built and have different forms. There are around 14,000 registered apiaries. As they are familiar elements of the Slovene cultural landscape, it matters how an apiary is positioned in the landscape, and how it is decorated or painted; apiaries can grace the landscape, but gaudy colours or paintings can make them obtrusive. Večina posnetkov slovenskih čebelnjakov je avtorstvo priznanega čebelarja in fotografa Franca Šivica. Projekcijo je pripravil Miha Špiček, kustos dokumentalist v Slovenskem etnografskem muzeju, ob razstavi Kjer so čebele doma, Slovenski etnografski muzej, 2018.