Ustav BiH sprečava razvoj države, nužna hitna ustavna reforma скачать в хорошем качестве

Ustav BiH sprečava razvoj države, nužna hitna ustavna reforma

Bosni i Hercegovini neophodne su ustavne promjene. Smatraju ovo pravni i ustavni eksperti i dodaju da, uz veću angažiranost političara i pomoć zemalja članica kontakne grupe, Ustav BiH mogao bi se poboljšati. O ustavnim promjenama u BiH priča se već godinama. Promjenama koje bi izmijenile Ustav kreiran u Dejtonu 1995. godine, a kojim je okončan rat u našoj zemlji. Konkretnih koraka nije bilo. Od 2006. godine ustavne promjene su na čekanju. Da bi se Ustav mijenjao, potrebne su dvije stvari, tvrdi profesor Mirko Pejanović. “Jedna je konzensus unutar vladajućih političkih stranaka odnosno parlamentarne većine, a druga je geopolitička osnova ustavnih promjena”, istakao je Mirko Pejanović, profesor na FPN u Sarajevu. Implementacija presude u slučaju Sejdić – Finci mogla bi biti pokretač promjena Ustava BiH. Jer, poslijeratni Ustav suprotan je međunarodnom pravu i, posebno, ustavnom pravu BiH. Profesor Ćazim Sadiković tvrdi da bi po tom pravu Predsjedništvo BiH trebalo biti vrhovna vlast i osnovni činilac države. Po Dejtonu, dodaje, države skoro pa i nema. “Negirani su svi principi moderne demokratije, principi prava, podjele vlasti i tzv. trostepene vertikalne uređenosti države u vidu centralne vlasti, regionalne vlasti i lokalne vlasti. Dakle, došlo je do degradacije države BiH”, pojasnio je Ćazim Sadiković, član Venecijanske komisije. Od zemlje koja je imala modernu demokratiju, koja je imala sve što su imale evropske zemlje, BiH postala je zemlja bez prava. Umjesto 20 ravnopravnih naroda, Parlament danas zastupa samo tri konstitutivna naroda – dodaje Sadiković i kaže: “Umjesto embarga za uvoz oružja, desilo se zapravo da je došlo do embarga na pravo. U slučaju BiH stavljen je embargo na pravo – međunarodno i svako drugo i BiH je izašla iz prava tog dana i evo sve do danas ova država egzistira van prava”. Kao dobru okolnost, Ivo Komšić navodi da po Dejtonskom sporazumu vrijede svi ustavno-pravni aranžmani koji nisu u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom, pa tako i Ustav Republike BiH koji je u trenutku potpisivanja Dejtona bio na snazi. “On ima isti status ustavno–pravni po Dejtonskom sporazumu kao i ovi ustavi koje sam ja sada nabrojao. Sve što stoji u Ustavu Republike BiH, a nije u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom može se učiniti važećim”, tvrdi Ivo Komšić. Reforme se moraju provesti, zaključuju stručnjaci, i zbog napretka zemlje ka EU i NATO savezu.